Bjelančevine su organski kemijski spojevi. Mogu biti građene isključivo od aminokiselina pa ih nazivamo jednostavne bjelančevine ili proteini. Pored aminokiselina bjelančevine mogu sadržavati i neke jednostavnije organske pa čak i anorganske spojeve.
U tom ih slučaju nazivamo složene bjelančevine ili proteidi. S obzirom na neka kemijska svojstva jednostavne bjelančevine dijele se na: albumine, globuline, gluteline, prolamine, histone, protamine i skleroproteine. Složene se bjelančevine dijele na: nukleoproteide (bjelančevine u jezgri stanice), glikoproteide, kromoproteide, fosfoproteide i lipoproteide.
Bjelančevine u tijelu imaju mnogo zadaća. One su osnovni gradivni elementi stanice, a prema tome i cijelog organizma. Krvne bjelančevine su od velikog značaja za transport vode, za izmjenu tvari između krvi i tkivne tekućine i za izlučivanje mokraće. Za zgrušavanje krvi neophodne su bjelančevine fibrinogen i protrombin. Antitijela su također građena od bjelančevina kao i neki hormoni (inzulin i hormon epitelnih tjelešaca). Bjelančevine mogu biti i izvor energije, kao i ugljikohidrati i masti, ali to im je sporedna zadaća. Bjelančevine se u tijelu troše na različite načine: za stvaranje fermenata, za obnovu propalih stanica, za stvaranje sluzi … Zbog toga ih moramo primati u određenim količinama u hrani. Postoje i posebni preparati krvnih bjelančevina koji sadrže antitijela i koji se daju kod nekih zaraznih bolesti (gama globulin). Kod nekih bolesti (ciroza jetre) daje se hrana bogata bjelančevinama.
Edin Jusufagić, prof., trener Blue-Gym Kantrida
PREGLEDAJTE I PREUZMITE KATALOG S NAŠOM KOMPLETNOM PONUDOM!
