Stjecanje kondicije

Razina tjelesne kondicije odražava opće zdravstveno stanje, a vašu kondiciju uglavnom uvjetuje količina fizičkoga rada što ga obavljate. Prilikom odabira kondicijskih vježbi potrebno je najprije definirati ciljeve koje želimo postići. Na primjer, ako želite poboljšati mišićni tonus morate primjenjivati treninge snage, a ako želite poboljšati izdržljivost morat ćete u svoje treninge uključiti aerobnu komponentu. Neki ljudi se osjećaju bolje i uz malo svakodnevnoga kontinuiranog hodanja i to je cilj koji žele postići, dok neki žele trčati maraton ili se baviti nekim drugim fizički zahtjevnijim sportom, a to zahtijeva i mnogo napornije kondicijske treninge.

Kondicijske vježbe su pokreti tijela koji povećavaju razinu sportske vještine i tjelesnu pripremljenost, a isto tako smanjuju mogućnost sportskih ozljeda. Programi mogu uključivati trening s utezima, trening eksplozivnosti, izvođenje gimnastičkih vježbi temeljenih na prirodnim pokretima. Izbor kondicijskih vježbi može znatno varirati ovisno o ciljevima koje želimo postići i prilagodljive su svim razinama treniranosti, od početnika do iskusnih sportaša.

Zdravlje prije svega

Pri odabiru kondicijskih vježbi zdravlje mora biti na prvom mjestu. Ako je u početnim fazama opterećenje veće nego tijelo može podnijeti postoji velika mogućnost ozljeđivanja. Tako moramo obratiti pažnju na trenutnu dob, stanje treniranosti, zdravstveno stanje, neke prijašnje ozljede. Vježbanje prvih nekoliko dana pa i tjedana može biti uzbudljivo i zanimljivo, ali nakon mjeseci ponavljanja ljudima često postaje dosadno, a to može biti jedan od razloga za prestanak vježbanja. Zbog toga je bitno u trening uvijek uvoditi novine kao što su promjena okruženja u kojem se vježba, promjena sprava, rekvizita i pomagala u treningu i promjena samih trenažnih sadržaja. Također je preporučljivo vježbati u društvu, izmjenjivati iskustva s drugima, a ujedno možete biti i poticaj jedni drugima.

Osnova kondicijskih vježbi mora biti ta da izazivaju adaptacijske procese, odnosno povećavaju otpornost organizma na stres izazvan vježbanjem. Da bi poboljšali sportsku izvedbu sportaši koriste specifične vježbe koje su slične pokretima određenoga sporta ili situacijama na natjecanju.

Aerobno i anaerobno

Aerobna izdržljivost važan je dio većine kondicijskih programa, bilo specifično za neki sport ili opće kondicije jer povećava izdržljivost srčano – žilnog sustava i kapacitet pluća. Vježba se smatra aerobnom kada tijelo obavlja neki rad, a energiju dobiva iz aerobnih izvora. Ta vrsta kondicije razvija se aktivnostima nižega intenziteta i dužeg trajanja kao što su hodanje, trčanje na duže staze, vožnja biciklom, plivanje itd.

Anaerobna kondicija prikladna je za sportove koji zahtijevaju intenzivan rad, maksimalnim intenzitetom, kratkog trajanja. U ovu kategoriju spadaju sprintevi, dizanje utega, skokovi… Vježba se smatra anaerobnom kada se energija dobiva iz anaerobnih izvora energije. Trening s utezima ili trening snage pomaže kod poboljšanja tjelesne kondicije, odnosno povećanje snage pojedinih mišića i mišićnih skupina. Jači mišići mogu povećati snagu u sportskoj izvedbi i spriječiti ozljede. Jedan od ciljeva razvoja sportske kondicije jest povećanje otpornosti tijela na količinu stresa, a samim time i sprječavanje ozljede. Povećanje snage i fleksibilnosti najvažnije su komponente za njihovo sprječavanje. Snaga mišića pomaže zadržati kontrolu i čuva od istezanja na mjestu ozljede, dok fleksibilni mišići mogu podnijeti više naprezanja prije nego dosegnu svoje granice i dođe do puknuća ili istezanja.

 

Edin Jusufagić, prof.

 

 

PREGLEDAJTE I PREUZMITE KATALOG S NAŠOM KOMPLETNOM PONUDOM!