Aminokiseline

Aminokiseline su dio građe tijela koji pomaže proizvodnji određenih proteina za potrebe njegova održavanja i funkcioniranja. Zadužene su za proizvodnju energije, pomažu kod gubitka suvišnih kilograma, izgradnji mišićnog tkiva, raspoloženju i cjelokupnim funkcijama mozga. Razlikujemo esencijalne i neesencijalne aminokiseline.

Esencijalne aminokiseline tijelo ne može samostalno proizvesti. Jedini način da se takve kiseline dobiju jest kroz prehranu (koja mora biti raznovrsna) ili pak korištenjem nadomjestaka prehrani. One pomažu oporavku vitalnih organa, mišićnog tkiva, žlijezdama, ligamentima, tetivama, koži, noktima i kosi. Također imaju važnu ulogu i kod stvaranja antitijela koja se bore protiv virusa i bakterija, dovode kisik u tijelo i pomažu kod mišićne aktivnosti. Devet esencijalnih aminokiselina su: arginin, histidin, leucin, izoleucin, lizin, metionin, fenilalanin, treonin, triptofan i valin.

Valin, leucin i izoleucin su tri aminokiseline koje zajedno čine grupu zvanu BCAA tj. granu lančano povezanih aminokiselina. One se od drugih aminokiselina razlikuju prema svojem jedinstvenom kemijskom sastavu. Prema zadnjim istraživanjima pokazalo se da BCAA grupa aminokiselina ima antikatabolička svojstva (prevencija mišićnog sloma) te potpomažu razvoju mišićne mase. BCAA također poboljšavaju vezanje proteina, očuvanje dušika, oporavak mišića, smanjenje zamora mišića, pomažu kod rasta mišićne mase te kod prevencije očuvanja vezivnog tkiva.
Neesencijalne aminokiseline tijelo može proizvesti. No, to ne znači da je to dostatna količina kako bi tijelo održavalo homeostazu, posebno za vrijeme bolesti ili stresa. Tijekom tog vremena potrebno je uzimati nadomjestke. Treba naglasiti da se neesencijalne aminokiseline stvaraju tijekom kemijske transformacije jedne ili više esencijalnih aminokiselina. Postoji 11 nesencijalnih aminokiselina a to su; prolin, serin, glicin, tirozin, glutaminska kiselina, asparginska kiselina, glutamin, alanin, arginin, asparagin i cistein. Osim ovih aminokiselina postoje neesencijalne koje tijelo može samostalno proizvesti ali one nisu dio proteina. Ovdje pripadaju citrulin, glutation, hidrokisprolin, ornitin i taurin i spadaju pod neproteinogenske aminokiseline.
Kada uzimate aminokiseline trebate pripaziti da prije imena bude slovo “L” kao npr. L-glutamin, L-arginin… Aminokiseline iz organizma pripadaju skupini alfa, što bi značilo da imaju dušik na prvom ugljikovom atomu u molekuli. Dušikov atom ima na sebe prikvačen vodikov atom čime tvori amino skupinu. Od tuda dolazi naziv “amino”. Uz nju, aminokiseline sadrže i karboksilnu grupu, tu pripadaju masne kiseline. Karboksilna skupina je osnova karboksilne kiseline i iz toga je izveden naziv ‘kiseline’ . Karboksilna skupina je također vezana za alfa (prvi) ugljikov atom. Sastoji se od atoma ugljika, dva atoma kisika i atoma vodika. Amino i karboksilna grupa vezane su sa prvim ugljikovim atomom te daju molekuli asimetričnost koja zakreće polariziranu svjetlost. Naše tijelo može pravilno iskoristiti samo aminokiseline koje rotiraju svjetlost na lijevu stranu. Takve aminokiseline imaju slovo L ispred imena. Izuzetak su taurin, GABA i glicin te fenilalanin.
Postoji preko 300 aminokiselina, neke su vrlo rijetke i proizvode se najčešće u laboratorijima. Nije potrebno istraživati sve aminokiseline. Dovoljno je znati nešto više o prethodno navedenima. Prije nego krenete s uzimanjem aminokiselina savjetujte se sa svojim liječnikom, pogotovo ako patite od kroničnih bolesti.

Ema Barišić

 

PREGLEDAJTE I PREUZMITE KATALOG S NAŠOM KOMPLETNOM PONUDOM!