Vježbanje osoba starije životne dobi

Današnji način života, nameće svoj ritam i utječe na kvalitetu života i zdravlja. Utječe na fizičko  ali i na psihičko zdravlje. Hipokinezija je osnovna karakteristika takvog načina življenja , odnosno najčešće nedovoljna i neadekvatna fizička aktivnost.Takav način života uzrokuje smetnje koje se manifestiraju kroz zdravstvene tegobe i patološke promjene : umor ,bezvoljnost iscrpljenost.

Osobe starije životne dobi koje žive u urbanim sredinama postaju na neki način uvjetno ograničene, jer im se mijenja način života, prelaze iz profesionalno aktivnog života  u mirniji te se većina osoba kreće manje nego za vrijeme radnog vijeka. Pozitivne stvari koje imamo u urbanim sredinama su raznolike mogućnosti sportske rekreacije koje osobe starije životne dobi mogu provoditi u samom mjestu stanovanja. Osobe starije životne dobi imaju potrebu za kretanjem, samim time obogaćuju svoj život, umanjuju i usporavaju procese starenja.

Prirodan proces našeg života jest starenje.Tijekom starenja dolazi do niza promjena u tjelesnom i mentalnom zdravlju. Razvoj medicinske znanosti, farmakologije i tehnologije omogućile su bolju dijagnostiku, liječenje i prevenciju raznih bolesti. Bitan utjecaj na kvalitetu života i tok starenja imaju zdrava i  redovita prehrana te odgovarajuće tjelesno vježbanje.

Ne postoje ograničenja vezana uz dob čovjeka za bavljenje tjelesnim aktivnostima već izbor sadržaja i  intenzitet.

Osobe starije životne dobi prije vježbanja trebaju obaviti liječnički pregled,a kineziolog na temelju dobivenih nalaza određuje kojom će se aktivnošću osoba baviti. Osobe starije životne dobi trebale bi vježbati redovito,2-3 puta tjedno, umjerenog intenziteta, najmanje 15 minuta.

Prijedlog programa hodanja za osobe starije dobi:

Cjelokupni sat rekreativnog hodanja predviđa 45 do 60 minuta aktivnosti. Aktivnosti je dobro provoditi u kontinuitetu, svaki dan. Osim adekvatne obuće i odjeće, osoba mora biti zdrava, tj. ukoliko ima bilo kakve smetnje treba se posavjetovati s liječnikom, ako je zdrava treba redovito kontrolirati svoje zdravlje. Poželjno je da teren hodanja bude mekan (trava, zemlja i sl.), u prirodi, na svježem zraku. Vrijeme aktivnosti najmanje jedan sat poslije obroka, jutranji ili poslijepodnevni termin.

Priprema organizma 10 do 15 min- zagrijavanje i istezanje: ramenog pojasa, struka, prepona, natkoljenica, potkoljenica, zglobova, koljena i skočnih zglobova.

 

Osnovni program hodanja:

Za doziranje intenziteta rada srca u početku se može koristiti formula:

180 – godine starosti = radna frekvencija srca pri hodanju ( brzina hoda oko 6 km/sat ili 130 koraka/min)
Trajanje glavnog dijela programa: 30 do 40 minuta. Važno je naglasiti da hodanje ne smije stvarati veliki napor; ritam disanja treba biti ravnomjeran, a ukoliko se osjeti umor treba preći u laganiji hod ili šetnju. Kontrolu frekvencije srca moguće je provoditi sam ili uz pomoć mjerača pulsa. Kineziolog treba programirati cjelokupnu aktivnosti i nadzirati je.

Završni dio se sastoji od hlađenja i opuštanja organizma, što se radi u hodu uz vježbe disanja i istezanja. Starije osobe trebaju vježbati uz nadzor, a posebice oni koji nisu imali nikakvih navika za vježbanjem. Radi podizanja motivacije idealno je vježbanje u manjim skupinama, a samo vježbanje treba obogatiti različitim programima i zanimljivim koreografijama kroz glazbu, rekvizite ili ambijent (na otvorenom prostoru, pokraj mora, šume ili u zatvorenom prostoru).

 

 

PREGLEDAJTE I PREUZMITE KATALOG S NAŠOM KOMPLETNOM PONUDOM!