Osnove kondicijske pripreme tenisača

Tenis je aciklički polistrukturalni sport. Struktura teniske igre je kompleksna i dinamična, te ne možemo unaprijed predvidjeti sve uvjete natjecanja i igre. Tenis se još poznat i kao „OPEN SKILLS GAME!“ što znači da igrač nikada ne ponovi isti udarac ,svaka lopta je drugačija i svaka situacija u igri je specifična. To zahtijeva visok nivo razvijenosti različitih motoričkih sposobnosti. Uzimajući u obzir sve motoričke sposobnosti bitne za uspjeh jednog tenisača mogli bi ih usustaviti na sljedeći način:1.Koordinacija, 2.Izdržljivost, 3.Brzina, 4.Snaga, 5. Fleksibilnost.

Tenis karakteriziraju brzi startovi i zaustavljanja, a sudjeluju razne mišićne skupine tijekom izvođenja različitih udaraca, koje variraju od kratkih razdoblja aktivnosti ili gotovo maksimalnog rada do aktivnosti duljeg umjerenog i niskog intenziteta (Perry A C, Wang X, Feldman B, 2004.). Osim toga , tenis je jedini sport koji se igra na raznim površinama, s različitim vrstama loptica, a mečevi znaju trajati po čak pet setova (više od 3 sata). Prosječan puls igrača za vrijeme teniskog meča je između 60 i 80% FS maks., a iznosi oko 146 +- 19 o/min za vrijeme igre, a 147 +- 19 o/min za vrijeme pauze između gemova. Vrijednosti laktata za vrijeme teniskog susreta se kreću s obzirom na intenzitet igre od 3,1+-0,1 mmol/l do 6,3+-0,6 mmol/l (Christmass, Richmond, cable i Hartman, 1993.),tj. 2,13+-0,32 mmol/l (prije meča) do 5,05+-1.04 mmol/l na kraju meča (Mark S. Kovacs, 2007.). Energetska potrošnja u tenisu kod muškaraca iznosi oko 1200 kcal što je ekvivalent 200 g ugljikohidrata, odnosno 25 grama masti, a kod žena je ta vrijednost oko 840 kcal, odnosno 125 g ugljikohidrata ili 25 g masti (vrijednosti važe za 2 sata teniske igre)(Ferrauti, 2000.),tj. oko 559,80 kcal za 60 minuta igre na zemljanoj podlozi (Barbaros-Tudor,P., 2008.),a uzme li se u obzir podatak o energetskoj potrošnji kod trčanja koja iznosi kod muškaraca oko 1200 kcal , te kod žena oko 850 kcal (vrijednosti važe za 2 sata trčanja)(Ferrauti, 2000.) i ostale gore navedene parametre, može se zaključiti kako tenis iziskuje visoku razinu kondicijske pripremljenosti igrača.

Upravo zbog toga što se razina opterećenja igrača za vrijeme meča kreće u rasponu između 60 i 80% FS max, ciljani trening u tenisu se treba odvijati u zoni visokog do izrazito visokog intenziteta 70-90% FS max.

Zona Izrazito visokog intenziteta – 80%-89% FSmaks – anaerobna zona – zona u kojoj sve više dominira anaerobna glikoliza, intenzitet premašuje anaerobni prag i intervali su tipičan primjer treninga za tu zonu. Brza vlakna imaju glavnu ulogu u aktivnostima u ovoj zoni intenziteta opterećenja koja zahtijeva visoku toleranciju na laktate, tj. sposobnost podnošenja visoke koncentracije mliječne kiseline u mišićima i u krvi, kao i visoku sposobnost razgradnje akumulirane mliječne kiseline (Vučetić i Šentija, 2004.).

Pozitivne promjene u organizmu koje nastaju pod utjecajem treninga u zoni visokog intenziteta (Evans, 1997; Friel, 1998):

– povećanje snage anaerobnog sustava i brzine anaerobne glikolize,

– povećanje puferskog kapaciteta,

– maksimalni primitak kisika se penje do individualnih granica koje su velikim dijelom genski predodređene; ta maksimalna vrijednost se treningom može održavati, ali ne i dalje unapređivati,

– unaprjeđenje efikasnosti kardiovaskularnog sustava u aktivnostima visokog intenziteta,

Zona Visokog intenziteta – 70% do 79% FSmaks – aerobna intenzivna zona – to je zona oko anaerobnog praga. Zona u kojoj aktivnosti na toj razini intenziteta dovode sportaše do, na ili malo iznad anaerobnog praga, a trajanje aktivnosti mjeri se u minutama. Rad tim intenzitetom maksimalno aktivira sve karike u aerobnoj produkciji energije za mišićni rad, a poboljšanja nastupaju i na području tolerancije na laktate i razgradnje laktata te dolazi do poboljšanja anaerobnog praga.

Brojne su pozitivne promjene u organizmu pod utjecajem treninga u zoni oko anaerobnog praga, od kojih su neke iste kao i kod ekstenzivnog treninga (prema: Evans, 1997; Friel, 1998):

– povećanje srčanih klijetki,

– povećanje udarnog i minutnog volumena srca,

– povećanje broja mitohondrija,

– povećanje koncentracije mioglobina,

– povećanje anaerobnog praga,

– povećanje jakosti,

– povećanje koncentracije oksidacijskih enzima.

 

Jurica Marković, magistar kineziologije i licencirani teniski trener

 

PREGLEDAJTE I PREUZMITE KATALOG S NAŠOM KOMPLETNOM PONUDOM!