Indeks tjelesne mase (BMI)

Vjerojatno ste već čuli za Body Mass Index (BMI) odnosno indeks tjelesne mase. Računa se tako da se tjelesna masa osobe u kilogramima podijeli s kvadratom visine u metrima (BMI = m / h²). Ovakav način komparacije težine razradio je belgijski znanstvenik Adolphe Quetelet za potrebe istraživanja socijalne fizike sredinom 19. stoljeća zbog čega se BMI često naziva i Queteletov indeks.

 

Mnogi ljudi smatraju da je on pravi pokazatelj stanja našeg tijela no mnogi ljudi ne znaju da je zapravo to netočno. BMI bi trebao biti nekakav okvirni pokazatelj debljine ili pretilosti, ali bi se on trebao odnositi samo na ljude koji su tjelesno neaktivni, a sada ćemo donijeti i par objašnjenja zašto ova metoda ne bi smjela biti primarna kao pokazatelj naše tjelesne mase pa je zbog toga njegova upotreba ograničena.

 Ovako izgleda tablica odnosno klasifikacija i kategorizacija BMI prema WHO ( World Health organization)

BMI	KLASIFIKACIJA
Do 18,4	Pothranjenost
18,5-24,9	Normalna tjelesna težina
25-29,9	Pretjerana tjelesna težina
30-40	Pretilost
Iznad 40	Ekstremna pretilost

 

Iz tablice možete očitati vaš indeks s obzirom na svoju kilažu i visinu, međutim objasniti ću par stavki kako sama masa po sebi nije po ovim pokazateljima adekvatno objašnjena jer tjelesnu masu čini nemasna masa i masna masa, a to BMI ne može razaznati te ću navesti par istraživanja vezano uz BMI.

Ne samo da je BMI loši indikator za balastnu masu( masno tkivo), on ujedno i neprecizno mjeri predviđanje zdrastvenih rizika. Na primjer, u jednom pregledu bolesnika s bolestima srca, BMI nije predvidio rizik smrtnosti uopće. Pojedinci s najnižim BMI (niski do normalni) su imali veći rizik smrtnosti dok su pretili sudionici imali bolje stope preživljavanja!
Što onda kada pročitate znanstvene studije koje koriste BMI kao primarni sastav tijela mjerenja? Jesu li vrijedni ti rezultati? U okolnostima mršavljenja zbog treninga, prehrane ili kombinacije, BMI ne bi bio prikladan za korištenje upravo iz razloga jer se čovjek zbog tjelovježbe morfološki mijenja, a da pri tome možda ni ne izgubi očekivano kila koliko je priželjkivao iz razloga što se masna masa gubi, a dobiva se mišićna masa. Primjerice jedno istraživanje koje je uspoređivalo gubitak kilograma kod pretilih muškaraca na dijeti, polovica muškaraca je bila samo na dijeti, a polovica ih je bila na dijeti te su imali trening snage. Ono što je bio zanimljiv rezultat tog istraživanja jest to da se BMI muškaraca nije toliko razlikovao. Muškarci koji su bili na dijeti i koji su imali trening snage, izgubili su 11.2 kilograma balastne mase (masnog tkiva) te su izgubili 1.2 kilograma nemasne mase (nemasnu masu tijela čine mišići, skeleti te organi) dok je druga skupina ispitanika izgubila 5,2 kilograma masne mase te 4 kilograma nemasne mase.
Također su istraživanja pokazala da vrhunski sportaši uopće ne bi smjeli gledati preko BMI svoje pravo stanje tijela te također ova metoda se ne može primjenjivati ni na djeci od 11 do 18 godina! Kod djece i mladih brojke ne vrijede jer se udio masnog tkiva kod njih mijenja ovisno o spolu i dobi. Zbog toga su za djecu i tinejdžere razvijene takozvane percentilne krivulje. Ovisno o godinama i BMI-u iz percentilne krivulje možemo isčitati u kojem bi se rasponu vrijednosti trebale kretati. Stoga ako imate čovjeka koji se ne bavi tjelesnom aktivnošću i visok je 180 centimetara i težak je 95 kilograma te ukoliko imate istog takvog čovjeka iste visine i kilaže koji se profesionalno bavi sportom, možda ćete pomisliti kako je osoba koja nije tjelesno aktivna   „deblja“ zbog svog BMI, a sportaš će također imati isti BMI kao tjelesno neaktivna osoba iako će izgledati muskulozno i fit!

 No budući da danas znanstvenici sve više uočavaju „boljke“ BMI on se može koristiti kao jeftin i jednostavan pokazatelj za ljude koji su sportsko neaktivni te se na temelju BMI može odraditi stanje pojedinca. Kritičari su postavljali pitanja zašto zdrastveni stručnjaci ignoriraju ove činjenice o BMI ili da barem toleriraju ograničenja BMI metode. Stoga bi bilo bolje uložiti trening vrijeme i novac u učinkovite treninge i na taj način promijeniti svoj izgled. U životu se ništa ne stiće lako, pa tako i vaše zdravlje ili sportski rezultati za koje se treba valjano potruditi. Iz toga razloga, jaka volja za treningom te pažnja u prehrambenim navikama će vas prvenstveno dovesti do puta ZDRAVLJA, a samim time će i nusprodukt zdravlja biti lijepo oblikovano tijelo.

 

Pripremio: Domagoj Jembrih, student kineziologije

 

PREGLEDAJTE I PREUZMITE KATALOG S NAŠOM KOMPLETNOM PONUDOM!