Sekundarna prevencija ramenog zgloba na TRX pomagalu

Fitness Novosti

Sekundarna prevencija ramenog zgloba na TRX pomagalu

TEMELJNI PODATCI IZ FUNKCIONALNE ANATOMIJE

Kad kažemo „rameni zglob“ najčešće mislimo na zglob izmeđuglave humerusa i glenoida scapule, art. glenohumeralis, iako je on samo jedan od četiri zgloba ramenog obruča koji funkcioniraju kao jedna cjelina. To su još akromioklavikularni zglob, sternoklavikularni zglob i skapulotorakalni zglob. (Erceg M., 2006).

Najveći i najvažniji zglob ramenog obruča je glenohumeralni zglob. Konkavno je zglobno tijelo cavum glenoidale na scapuli,a konveksno je zglobno tijelo glava humerusa. Cavum glenoidale je izrazito plitak u odnosu na konveksitet glave humerusa. To je razlog osjetne nestabilnosti tog zgloba. (Erceg M., 2006).

Zglobovi ramenog obruča su pokriveni jakim mišićima i ti mišići tvore tzv. rotatornu manšetu. Mišići koji tvore rotatornu manšetu su: m. subscapularis- unutarnji rotator i adductor; m. supraspinatus- abduktor i izvanjski rotator; m. infraspinatus- vanjski rotator; m. teres minor- izvanjski rotator.

Osim ovih mišića ramenom zglobu pripada i još nekoliko mišića koji su zaduženi za stabilnost i funkciju ramenog obruča. To su: m. deltoideus- abduktor ramena; pectoralis maior- unutarnji rotator nadlaktice; pectoralis minor- zaslužan je za stabilizaciju scapule; m. teres maior- unutarnji rotator; m. biceps brachi koji stabilizira glavu humerusa u glenoidu scapule i m. triceps brachi njegova funkcija je da adducira rame.

 

BIOMEHANIKA RAMENA

Kao što smo već spomenuli rameni zglob je složen zglob, sastoji se od četiri zgloba, najvažniju ulogu i funkciju ima glenohumeralni zglob. To je zglob s tri i više osovina (art. spheroidea) i u njemu su moguće kretnje: antefleksije i retrofleksije, abdukcije i adukcije unutarnje i vanjske rotacije te cirkumdukcije.

Kretnje su iste kao i u zglobu kuka, ali su po opsegu veće nego u kuku zbog plitkoće konkavnog zglobnog tijela.

Zbog izrazito slabih mehaničkih sila koje djeluju na zglobne plohe ramena, rameni zglob se znatno manje troši od npr. zgloba kuka. Pak, s druge strane radi velikog opsega kretanja u ramenom zglobu, rame je izloženo drugim velikim oštećenjima i promjenama.

Rame se sastoji od četiri zgloba i oštećenje u bilo kojem od četiri zgloba rezultira ukupnom smanjenošću opsega pokreta u ramenu.

 

NESTABILNOST RAMENA

Kada govorimo o nestabilnosti ramena tada mislimo na nestabilnost glenohumeralnog zgloba, koji je najnestabilniji zglob u ljudskom tijelu. Oko 50% svih iščašenja zglobova otpada na rameni zglob. (Erceg M., 2006).

Razlog tome je već spomenuto plitko konkavno zglobno tijelo (cavum glenoidale) i relativno veliko konveksno zglobno tijelo (glava humerusa), te labavi ligamenti oko ramenog zgloba.

S obzirom u kakvom su kontaktu konveksno i konkavno zglobno tijelo govorimo o subluksaciji (nepotpunom iščešenju) i luksaciji (potpunom iščešenju) zgloba. (Erceg M., 2006).

Kod subluksacije zgloba glava humerusa pri pojedinim pokretima pobjegne iz glenoida pa se vrati.

Kod luksacije glava humerusa više nije u kontaktu s cavum glenoidale, konkavno i konveksno zglobno tijelo su izgubili sav kontakt.

Luksacije koje su posljedica traume zovu se traumatske luksacije, a ostatak luksacija ramena otpada na tzv. atraumatske luksacije, one nastaju bez većih trauma, posljedica su izvedbe određenog pokreta npr. bacanje koplja, bacanje kugle, plivanja, igranja odbojke,…

Atraumatske luksacije ramena se liječe konzervativno, jačanjem mišića ramenog obruča, u slučaju da konzervativno liječenje ne daje rezultate tada treba prijeći na operacijsko liječenje.

 

OZLJEDA (RUPTURA) ROTATORNE MANŠETE

Već smo spomenuli mišiće koji čine rotatornu manšetu: subscapularis, supraspinatus, infraspinatus, teres minor. Ti mišići imaju važnu ulogu pri stabilizaciji ramenog zgloba.

Međutim, česte i ponavljane kretnje u glenohumeralnom zglobu, osobito kretnje abdukcije, mogu oštetiti rotatornu manšetu pritiskajući je i gnječeći je između velikog tuberkula humerusa i akromiona, odnosno korakoakromijalnog ligamenta. Na rotatornoj manšeti postupno nastaju degenerativne promjene te eventualna trauma ramena. (Erceg M., 2006).

U prvoj fazi nastaje edem područja rotatorne manšete. S vremenom nastaje upalna reakcija i fibroza vezivnotetivnih struktura te degenerativne promjene velikog tuberkula i akromiona. Fibrozno i degenerativno promijenjena rotatorna manšeta podložna je pucanju (rupturi) i kod minimalne traume, poznato kao „ruptura rotatorne manšete.“ (Erceg M., 2006).

Ruptura može biti akutna i kronična, te djelomična i potpuna. (Erceg M., 2006).

Akutna ruptura rotatorne manšete je dosta rijetka, a javlja se u mlađih ljudi koji su doživjeli traumu ramena. (Erceg M., 2006).

Kronična ruptura rotatorne manšete je češća i posljedica je degeneracije zglobne čahure i njezinih tetivnih pojačanja te i najmanja trauma može dovesti do puknuća, odnosno rupture. Ona se događa kod starijih bolesnika, obično iza 60. godine života. (Erceg., M., 2006).

S obzirom na to kolika je ruptura po debljini govorimo o djelomičnoj (parcijalnoj) ili potpunoj rupturi rotatorne manšete. (Erceg, M., 2006).

Kada govorimo o djelomičnoj rupturi tada ne postoji totalni prekid duž cijele zglobne čahure i mišićnih tetiva, dok kod potpune rupture rotatorne manšete je došlo do totalnog pucanja cijele debljine tetiva i zglobne čahure.

Liječenje rupture rotatorne manšete može biti operacijsko i konzervativno, zavisno o veličini i vrsti ozljede, (akutna ili kronična ruptura, djelomična ili potpuna), tegobama bolesnika, životnoj dobi bolesnika. (Erceg M., 2006).

Akutne rupture rotatorne manšete i kronične potpune rupture u aktivnijih mlađih bolesnika treba liječiti operacijski. (Erceg., M., 2006).

Djelomične rupture koje bolesniku ne smetaju, u situacijama gdje bolesnik i dalje može obavljat različite zadatke s tim ramenom, liječe se konzervativno. Kretnje pri kojima bolesnik osjeća bolove u ramenu treba izbjegavati. Korisno je izvoditi vježbe istezanja i jačanja mišića rotatorne manšete.

 

PROGRAM SEKUNDARNE PREVENCIJE ROTATORNE MANŠETE NA TRX-u

Prikazane vježbe izvode se na način da se progresivno povećava otpor odnosno težina vježbe. To se izvodi na način da se podvlači nogama pod TRX i time se smanjuje kut te povećava otpor koji je potrebno savladati.
Prikazani program vježbi preporučuje se koristiti u vremenu od četri tjedna odnosno dvanaest treninga, sa brojem ponavljanja od 10 do 15 repeticija u 3 do 5 serija.
Vježbe su usmjerene k jačanju rotatorne manšete (m. pectoralis major, m. deltoideus, m. trapezius i m. teres major).

 

Vježba : TRX-DVORUČNO „I“ ODRUČENJE

 

Vrsta vježbe : Izolirajuća, jednozglobna, primicanje.

Izvedba : Iz paralelnog stava širine ramena, izvodi se dvoručno uzručenje sa pruženim rukama.

Tipične pogreške : Propadanje kukova, pogrčene ruke, privlačenje iz trzaja.

IZVEDBA

Početni položaj                         Srednji položaj                   Završni položaj

 5

 

Vježba : TRX-DVORUČNO „Y“ ODRUČENJE

 

Vrsta vježbe : Izolirajuća, jednozglobna, primicanje.

Izvedba : Iz paralelnog stava širine ramena, izvodi se dvoručno odručenje sa pruženim rukama.

Tipične pogreške : Propadanje kukova, pogrčene ruke, privlačenje iz trzaja.

IZVEDBA

Početni položaj                         Srednji položaj                   Završni položaj

 5

 

Vježba : TRX- DVORUČNO „T“ RAZVLAČENJE

 

Vrsta vježbe : Izolirajuća, jednozglobna, privlačenje.

Izvedba : Iz paralelnog stava širine ramena, pruženim rukama izvodi se privlačenje u obliku slova T.

Tipične pogreške : Propadanje kukova, promjena kuta u lakatnom zglobu.

IZVEDBA

Početni položaj                   Srednji položaj                           Završni položaj

6

 

 

Vježba : TRX-DVORUČNO „W“ RAZVLAČENJE

 

Vrsta vježbe :Izolirajuća, višezglobna ,privlačenje.

Izvedba : Iz paralelnog stava izvodi se privlačenje sa paralelnim savijanjem laktova do uspravne pozicije s rukama u obliku slova W-

Tipične pogreške : Propadanje kukova, visoko podizanje laktova, eksplozivna kretnja.

IZVEDBA

Početni položaj                  Srednji položaj               Završni položaj

7

 

Vježba : TRX-DVORČNO PRIVLAČENJE SA VANJSKOM ROTACIJOM

 

Vrsta vježbe : Izolirajuća, višezglobna, privlačenje.

Izvedba : Iz paralelnog stava izvodi se privlačenje sa paralelno vanjskom rotacijom do uspravne pozicije s rukama u obliku slova W.

Tipične pogreške : Propadanje kukova, visoko podizanje laktova, prevelika vanjska rotacija.

IZVEDBA

Početni položaj                 Srednji položaj                   Završni položaj

8

 

Vježba : TRX-ŠIROKO POVLAČENJE NA PRSA

 

Vrsta vježbe : Izolirajuća, višezglobna, privlačenje.

Izvedba : Iz paralelnog stava izvodi se povlačenje na prsa s time da laktovi idu sa strane u visini ramena.

Tipične pogreške : Propadanje kukova, propadanje laktova.

IZVEDBA

Početni položaj                   Srednji položaj                     Završni položaj

9

 

Vježba 1. TRX – POTISAK SA PRSA (SKLEK)

 

Vrsta vježbe : Izolirajuća, višezglobna, potisak

Izvedba : Zauzima se paralelni stav malo šire od širine ramena, pod kutem od 45°, leđa ravna i ruke pružene. Kontrolirano spuštati prsa prema podu i potisnuti se nazad.

Tipične pogreške : Preuski stav stopala, propadanje kukova, duboko uranjanje prsima.

IZVEDBA

Početni položaj                         Srednji položaj                       Završni položaj

10

 

Vježba 1. TRX – JEDNORUČNI POTISAK SA PRSA (JEDNORUČNI SKLEK)

 

Vrsta vježbe : Izolirajuća, višezglobna, potisak

Izvedba : Zauzima se paralelni stav malo šire od širine ramena, pod kutem od 45°, leđa ravna i jedna ruka pružene druga ruka drži TRX u predručenju. Kontrolirano spuštati prsa prema podu jednom rukom a drugom u odručenje i potisnuti se nazad.

Tipične pogreške : Preuski stav stopala, propadanje kukova, duboko uranjanje prsima.

IZVEDBA

Početni položaj                                                Završni položaj

 1112

 

ZAKLJUČAK

Različito inicijalno stanje svake osobe zahtjeva individualni pristup provođenja prikazanoog programa. Kako se navodi ranije u tekstu rameni zglob je najnestabilniji zglob u našem tijelu te svakako pri provođenju ovog programa treba biti iznimno oprezan. Na temelju praktične primjene ovog programa pokazao se veoma učikovit za stabilsnost i jačanje ramenog obruča. Mogućnost progresivnog povećanja otpora omogućuje konstatni napredak, a pri tom se smanjuje mogućnost ozljede ramenog zgloba.

 

LITERATURA

  1. Carodoso de Souza M., Trajano Jorge R., Jones A., Lombardi Junior I., Natour J. (2009). Progressive resistance training in patients with shoulder impingement sondrome. Reumatismo, 84-9.
  2. Erceg M., (2006). Ortopedija-za studente medicine. Sveučilište u Splitu.
  3. Frederic D., (2001). Strenght training anatomy. Paris. Human Kinetics.
  4. Ludewig PM., Cook TM., (2000). Alterations in shoulder kinematics and associated muscle activity in people with symptoms of shoulder impingement. Physical therapy, 276-91.

 

Autori: Anić-Kremić Marijo, Kulušić Fedor, Medaković Bojan

 

 

PREGLEDAJTE I PREUZMITE KATALOG S NAŠOM KOMPLETNOM PONUDOM!

Iz ponude ovog puta izdvajamo Fitball Antiburst od 65 ili 75 cm, Trake za trening s vlastitom težinom, Balans poluloptu Pro-Line i Power Wheel Deluxe.

Svu ostalu ponudu sportske opreme možete provjeriti na našem webshopu, a pratite nas i putem Facebooka i Twittera.

Fedor Kulušić

Fedor Kulušić

Magistar sam kineziologije, a moje specijalizirano područje su tenis, nogomet, skijanje. Usmjeren sam na kondicijsku pripremu sportaša i rekreativaca.
Više o meni
Fedor Kulušić

Latest posts by Fedor Kulušić (see all)