Kineziološka analiza prednjeg čučnja

Fitness Novosti

Kineziološka analiza prednjeg čučnja

squat1U ovom članku pokušat ću na jednostavan i razumljiv način objasniti kineziološku analizu prednjeg čučnja, vježbe koja će nam poslužiti za razvitak maximalne snage i jakosti. Prije svega da ukratko objasnim pojam kineziološka analiza.

Kineziološka analiza proučava određeni pokret ili vježbu (u ovom slučaju prednji čučanj) sa aspekta strukture pokreta, anatomskog opisa (koji sve mišići i zglobovi sudjeluju prilikom izvodjenja vježbe), fizioloških promjena u tjelu prilikom izvođenja vježbe, energetskih potreba (koji su izvori energije upotrebljeni prilikom izvođenja vježbe), biomehaničke sile prilikom izvođenja vježbe, te informacijske analize vježbe.

1. Strukturalna analizaprednji cucanj4

Kada govorimo o strukturalnoj analizi, utvrđujemo strukturu sportske aktivnosti koja odgovara na pitanje o hijerarhiji i značajkama faza koje čine motorički sadržaj određenog sporta pokreta ili vježbe. Prednji čučanj ili front squat spada u skupinu monostrukturalnih cikličkih aktivnosti. To znači da se pokret u jednoj seriji ponavlja određeni broj puta.

Svrha vježbe je jačanje mišića nogu posebice mišića natkoljenice. Za razliku od stražnjeg čučnja prednji čučanj više aktivira mišiće natkoljenice, te manje aktivira mišiće stražnjice, te kod prednjeg čučnja uteg “leži” na prsima i ramenima, za razliku od stražnjeg čučnja kad je uteg postavljen iza glave.

Prednji čučanj može biti dizački (kada su ruke postavljene kao u završnoj poziciji nabačaja) ili može biti bodybuilding kada su ruke prekrižene. Razlika je u tome što bi u kondicijskoj pripremi trebalo koristiti dizački čučanj jer je bitan za provođenje nabačaja (vježba za povećanje eksplozivne snage), dok u fitnessu i bodybuildingu se može koristiti varijanta sa prekriženim rukama, no to ne mora nužno biti i pravilo.

Razlikujemo dvije faze gibanja, ekscentričnu (faza popuštanja) i koncentričnu (faza savladavanja).

2.  Anatomska analizacucanj6

Anatomskom analizom utvrđujemo koji se mišići i zglobovi aktiviraju prilkom izvođenja pokreta. Za prednji čučanj možemo reći da je osnova višezglobna vježba (pokret se odvija u zglobovima stopala, koljena, kuka) zatvorenog kinetičkog lanca.

-mišići agonisti – Quadriceps

-mišići sinergisti – Gluteus Maximus, Adductor Magnus, Soleus

-mišići stabilizator – Erector Spinae, Deltoids (Anterior, Lateral), Supraspinatus Pectoralis Major, Trapezius, Levator Scapulae Serratus Anterior

-mišići antagonisti – Rectus Abdominis, Obliques

3. Fiziološko-energetska analiza

Fiziološko-energetska analiza nam pruža informaciju o strukturi i dominaciji energetskih procesa prilikom izvođenja određenog pokreta ili vježbe. Osnovni energetski procesi mogu se definirati kao aerobni i anaerobni. Osnove vježbe sa utezima spadaju u anaerobne procese, te iz toga proizlazi da za izvođenje prednjeg čučnja koristimo anaerobne izvore energije i to prvenstveno fosfagene-nelaktatne (ATP i CP). Za vrijeme izvođenja vježbe prednjeg čučnja dolazi do povećanja frekvencije rada srca i do porasta krvnog tlaka. Te fiziološke promjene najbolje ćemo uočiti izvodimo li vježbu sa submaximalnim, maximalnim ili supramaximalnim opterećenjem.

4. Biomehanička analiza

usporedba cucnja Svaka vježba s opterećenjem posjeduje određene biomehaničke osobine te na svoj način djeluje na organizam sportaša. Biomehanička analiza koristi se za određivanje osnovnih kinematičkih i kinetičkih parametara gibanja.

Prilikom izvođenja vježbe javljaju se vanjske sile: sila težine utega, sila težine sportaševa tijela i sila reakcije oslonca (podloge). Težina tereta je stimulans kojim se postižu transformacijski efekti. Prilikom izvođenja prednjeg čučnja koljena i kukovi pomiču se u suprotnim smjerovima od stopala, tj surptono od centra težišta tijela. Što se više spuštamo to su sile koje djeluju na nas postaju veće, najveća sila se proizvede u trenutku kad iz završnog položaja čučnja podižemo uteg u početni položaj. Također prilikom čučnja javlja se i rotacijska sila u koljenu, te tu treba pripaziti da ne bi došlo do ozljede, tj treba paziti da prilikom čučnja koljeno bude stabilno i da se ne rotira prema van ili prema unutra.

5.Informacijska analiza

Prednji čučanj kao pokret spada u relativno jednostavne kineziološke sadržaje. Osnovna struktura pokreta je relativno jednostavna te se pokret lako i brzo uči. Izvodimo li prednji čučanj pravilnom tehnikom te vodimo li brigu o opterećenju koje podižemo vrlo su male šanse za ozljedu. Valja napomenuti da su najčešće ozljede kod prednjeg čučnja ozljede koljenog zgloba (radi rotacije koljena, no izvodeći vježbu pravilno sa dostatnim opterećenjem postižemo upravo suprotan efekt, jačanje koljenog zgloba), ozljede lumbalnog dijela kralježnice (nedovoljno razvijeni mišići stabilizatori trupa), te manje povrede na deltoidnim mišićima te pectoralis major-u (ako uteg nije dobro namješten).

Zaključak

Prednji čučanj je često zanemarivana vježba, no promatrajući kineziološku analizu prednjeg čučnja možemo zaključiti da je prednji čučanj sigurna vježba u kojoj je rizik od povrede vrlo nizak ako se vježba izvodi pravilno, te da je quadriceps kao glavni agonist bolje aktiviran nego kod stražnjeg čučnja. Također služi i kao pomoćna vježba kod olimpijskog dizanja utega u tzv nabačaj-izbačaj tehnici. Poželjan je kako za profesionalne sportaše tako i za rekreativce zbog nešto manjeg rizika povrede nego kod običnog stražnjeg čučnja.

 

Pripremio: osobni fitness trener Marin Miletić

 

PREGLEDAJTE I PREUZMITE KATALOG S NAŠOM KOMPLETNOM PONUDOM!

Blue Gym
Blue Gym

Latest posts by Blue Gym (see all)