Bavljenje sportom povezano je s veličinom mozga?

Fitness Novosti

Bavljenje sportom povezano je s veličinom mozga?

130117133319-large

Da li je sport povezan s veličinom mozga? Da bi otkrili, istraživači sa Sveučilišta u Kaliforniji, Riverside izveli su laboratorijski eksperiment na kućnim miševima i otkrili da miševi koji su uzgajani nekoliko generacija da bi voljeli vježbanje, imaju veći središnji mozak nego oni koji nisu.

Laboratorij Theodora Garlanda izmjerio je masu mozga od tih jedinstvenih altletičkih kućnih miševa ,uzgajanih za dobrovoljno trčanje u kotaču, i analizirao je njihove visoko-razlučive slike mozga. Istraživanja su pokazala da je veličina središnjeg mozga (mala regija mozga koja prenosi informacije za vizualni, slušni i motorni sustav) kod atletski uzgojenog miša skoro 13 % veća nego kod ‘običnog’ miša.

” Prema našim saznanjima,ovo je prvi primjer u kojem izbor za određeno ponašanje sisavaca (visoko dobrovoljnih kućnih miševa koji trče u kotaču u setovima eksperimenata) pokazuju da će doći do promijene u veličini određenih područja mozga,” rekao je Graland, profesor biologije i glavni istraživač znanstvenog projekta. Rezultati su se pojavili online 16. siječnja u časopisu The Journal of Experimental Biology.
kucni mis

U Garlandovom laboratoriju, selekcija tih miševa traje već skoro 20 godina, ili preko 65 generacija. Kako bi analizirali masu i volumen kućnih miševa, istraživači su secirali mozak na dvije različite regije. Mali mozak, područje mozga ključno za kontroliranje kretanja, i ne-cerebelarna područja. Zatim su te dijelove vagali zasebno. Mali mozak je važan za koordinaciju. Središnji mozak, dio ne-cerebelarnog područja koji sadrži niz senzorne i motorne jezgre,bitan je za nagradu učenja, motivaciju i armiranje ponašanja. Ranije se pokazalo kako su neke vrste sisavaca i ptica sa većim mozgovima imala veću sposobnost preživljavanja u novim sredinama.

Istraživači su otkrili da u usporedbi s običnim miševima, oni miševi koji su uzgajani za trčanje u kotaču imaju znatno veći volumen srednjeg mozga, kao i veću masu ne-cerebelarnog djela, ali ne i veću ukupnu masu mozga. Primarno pitanje na koje su istraživači nastojali odgovoriti u svojoj studiji je li izbor na određeno ponašanje osobine, poput dobrovoljnog vježbanja, koristeći eksperimentalnu evoluciju, dovelo do promjene veličine u mozgu.

Dodatno pitanje koje podstavljaju da li promjene u mozgu uključuju cijeli mozak ili ‘mozaik’, to jest, samo jedan dio ili nekoliko dijelova mozga. ”Naš pronalazak da miševi koji su uzgajani za trčanje u kotaču imaju povećanu ne-cerebelarnu masu mozga i povećani središnji mozak, ali ne pokazuju i statistički značajan porast ukupne mase mozga ili volumen, podržavaju mozaičnu teoriju o evoluciji mozga”, rekao je Garland. Što implicira da trenutna istraživanja za ljude nisu odmah jasna. ”Moguće je da su individualne razlike u sklonostima ili sposobnostima za vježbanje kod ljudi povezani sa individualnim razlikama u veličini središnjeg mozga, ali to još nitko nije studirao”, rekao je Graland.

”Kada bi bilo moguće uzeti magnetnu rezonancu nekoliko bebi i njihovih središnjih mozgova prije negoli one počnu ‘vježbati’ i zatim slijediti tu djecu kroz život, to može biti zanimljivo, genetski utemeljene razlike u središnjem mozgu otkriveni ubrzo nakon rođenja bi utjecali na to koliko će oni svojevoljno vježbati kao odrasli.”

 

PREGLEDAJTE I PREUZMITE KATALOG S NAŠOM KOMPLETNOM PONUDOM!