Agilnost sportaša 2. dio

Fitness Novosti

Agilnost sportaša 2. dio

AgilnostBilo da je riječ o obrani ili napadu, agilnost je motorička sposobnost odgovorna za kvalitetna kretanja na sportskom terenu: definira se kao sposobnost brze promjene smjera bez bitnog gubitka brzine kretanja uz održavanje dinamičke ravnoteže tijela.

 

Agilnost sportašaMože se reći da je agilnost zasebna, kompleksna motorička sposobnost, u kojoj se isprepliću i koordinacija i dinamička ravnoteža te ekspolozivna snaga jer učinkovitost promjene smjera uvelike ovisi o pravilnom postavljanju dijelova tjela u prostoru (koordinacija i ravnoteža), ali i o promjeni brzine u jedinici vremena (ekspolozivna snaga). Brzina reakcije ili sposobnost brze percepcije situacije u kojoj se sportaš nalazi jest polazišna točka agilne kretnje u specifičnim uvjetima igre jer o reakciji ovisi situacijska učinkovitost agilnosti  (Milanović & Šango, 2010).

Sve komponente agilnosti potrebno je zasebno razvijati i to ponajviše u mlađim dobnim kategorijama, gdje razvoj koordinacije i ravnoteže (statičke i dinamičke) treba predhoditi svim ostalim motoričkim sposobnostima. Mladi sportaši trebaju naučiti osnovne kretnje u prostoru najprije bez lopte, a tek onda specifične kretnje s loptom. Ovo često nije slučaj u našim sustavima obuke najmlađih sportaša, već se obuka u većini slučajeva usmjerava na rad s loptom koji je puno kompleksniji i skreće se pažnja s osnovnih kretnji. Tijekom procesa učenja tehnike kretanja potrebno je paziti i na količinu informacija koju trener daje sportašu jer sportaš u kratkom vremenu obično nije sposoban zapamtiti i primjeniti velik broj novih informacija i ispraviti pogrešake. Potrebno je odrediti 2 do 3 ključne informacije i raditi na ispravljanju istih. Kod procesa učenja važno je znati kako je jednako kratko vrijeme potrebno da sportaš nauči dobru, koliko i lošu izvedbu nekog kretanja, stoga je selekcija informacija i primjena istih u treningu od velikog značaja. Nove informacije lakše će biti usvojene ukoliko trener na odgovarajući način demonstrira željeno kretanje (vizualno), objasni ključne segmente (slušno), ali i približi sportašima slikovitim opisom.

Prema Verstegen i Marcello (2001.) ovo su faktori koji utječu na agilnost:
• brzina
• snaga
• koordinacija
• mobilnost zglobih sustava
• dinamička ravnoteža
• razvijenost odgovarajućih energetskih resursa
• stabilnost lokomotornog sustava
• biomehanički optimalne strukture kretanja.

Senzibilne faze razvoja

Neki autori tvrde da je najveći utjecaj na agilnost u 13.-16. godina, u kasnijem biološkom razvoju djeteta, dok neki tvrde i prije oko, 10 godine. Važno je zapamtiti da je za kasniji razvoj agilnosti potrebno stvaranje dinamičko-motoričkih stereotipa gibanja. Odnosno, kako bi agilnost mogli razvijat u pravom smjeru, potrebno je u ranijim razvojnim faza života obratiti izrazitu pozornost na razvoj koordinacije (jer ona je, moglo bi se reći i baza za nadogradnju svih motoričkih sposobnosti), također razvoj brzine, ravnoteže i ekspolozivnosti koji integrirano poboljšavaju kasniju izvedbu zadataka u kojima je izražena promjena smjera, brzo zaustavljanje, pa ponovo brzi start, tj. agilnost.

 

PREGLEDAJTE I PREUZMITE KATALOG S NAŠOM KOMPLETNOM PONUDOM!

Michael Ban

Michael Ban

Na Državnom veleučilištu u Zagrebu završio sam za trenera kondicijske pripreme sportaša.
Više o meni
Michael Ban

Latest posts by Michael Ban (see all)